Zdravlje

Vitamin Sunca

Vitamin Sunca

01 prosinac 2018

Ljudski organizam vitamin D sintetizira suradnjom ljudske kože i sunčeva zračenja. Prelaskom na moderan način života, čovjek si je otežao proizvodnju ovog vitamina. Iako neophodan za zdravlje, vitamin D nam ostaje nedostupan zbog sve manje boravljenja na otvorenom te nepravilne prehrane. 

Vitamin D ima najširu lepezu djelovanja na ljudski organizam te uslijed njegova nedostatka dolazi do najviše bolesti i poremećaja. Danas se barata s brojkom od milijarde ljudi koji pate od bolesti i stanja uzrokovanih deficitom ovog vitamina. 

Pri njegovu deficitu prvo se javljaju tegobe kao što su glavobolja, mučnina, pospanost i opća slabost. S obzirom na to da ima veliki utjecaj na cjelokupno zdravlje, neophodno ga je unositi u organizam. Također, vitamin D je strukturom sličan steroidnim hormonima i u svom aktivnom stanju djeluje kao hormon važan za funkcionalnost cijelog organizma. 

Postavlja se pitanje zašto je njegov deficit problem novoga doba, a odgovor je sasvim jednostavan. Ranije su odrasli ljudi radili vani, brinuli za svoje okućnice, uzgajali svoje povrće, voće, cvijeće, druženja su se organizirala na otvorenom. Do prije nekoliko desetaka godina djeca su više boravila vani nego u četiri zida. Danas tome nije tako jer odrasli pola dana borave u uredima i zatvorenim prostorima. Ostatak dana, kao i njihova djeca, vezani su za ekrane, televizorske ili one na mobitelima, tabletima, računalima. 

Priroda se unaprijed pobrinula za sve, osigurala nam sve potrebno za život i zdravlje. No očito je u svoj svojoj savršenosti ipak ostavila prostor za pogrešku. Nije predvidjela čovjeka koji sve manje živi u suživotu s prirodom, koji obolijeva od sojeva iz zemlje i to upravo onih koji su ga ranije činili otpornim i bili bazom njegova imuniteta. Nije predvidjela ni velike štete koje čovjek sustavno čini prirodi pa je sada preporuka zdravstvenih organizacija sklanjati se sa sunca umjesto izlagati mu se. 

 

 

Potrebno je shvatiti da su sunce i voda zaista izvori života. Sjeme neće isklijati i ništa neće rasti bez ove dvije stavke. Ako tome priključimo zemlju kao bazu u kojoj će se odvijati svi ti savršeni procesi, zatvaramo puni krug koji je priroda osmislila. No čovjek ima običaj zadirati u sve i činiti nesagledive štete svom prirodnom habitatu. Zaboravlja da je samo dio prirode te da ona neizostavno utječe na njega te da mu je neophodna za preživljavanje i zdravlje. 

Iz potrebe da čovjek uvijek ima više nego što mu je potrebno, uz pomoć tehnologije koju je prvotno osmislio da bi je primjenjivao u svoju korist, pokrenuo je masovnu proizvodnju, masovni uzgoj životinja, velike korporacije su počele masovno obrađivati tla za što veće usjeve istih kultura i uz upotrebu svih mogućih otrova. Posljedično, iscrpili smo tlo i stvorili tolike emisije stakleničkih plinova da smo uspjeli na kraju čak i probiti ozonski omotač. 

Iz toga proizlaze upozorenja o štetnosti sunčeva zračenja. Ipak, treba naglasiti da nam je sunčeva svjetlost i dalje neophodna. Ma koliko je tehnologija uznapredovala, čovjek je i dalje samo dio prirode; od nje živi i o njoj ovisi. Ma koliko je prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti potencijalno opasno, umjereno izlaganje je potrebno i poželjno za ljudsko zdravlje. 

Zanimljiva je i činjenica da umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti tijekom cijele godine neće donijeti bitne rezultate. Naime, za sintezu vitamina D uz pomoć sunčeve svjetlosti, potreban je optimalan doseg sunčevih zraka koji je takav zapravo samo ljeti. Također, u tom razdoblju je potrebno izlagati što više površine kože jer je koža organ koji omogućuje sintezu vitamina D. Primjerice, novija istraživanja pokazuju da sklonost gripi tijekom hladnijih mjeseci ima neposrednu vezu s manjkom vitamina D, dok nam se s druge strane nameće konzumacija vitamina C u tu svrhu. 

Vitamin D se povezuje i s prevencijom kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, dijabetesa, multiple skleroze, neplodnosti, pojave tumora, depresije i demencije. 

Više istraživanja je utvrdilo djelovanje vitamina D na proizvodnju inzulina te da su ispitanici koji su imali optimalnu razinu D vitamina u organizmu bili manje skloni razvoju dijabetesa tipa 2 za čak 38%. 

Ma koliko opravdana bila bojazan od prekomjernog izlaganja sunčevoj svjetlosti, osobito od 11 sati ujutro do 15 sati popodne te njegovoj povezanosti s nastankom raka kože, nemoguće je zanemariti činjenicu da upravo vitamin D zbog kojega se i sunčamo ima preventivne učinke pri smanjenju rizika od raka kolona, dojke, jajnika i prostate te smanjenju razvoja metastaza. 

Zubi, nokti, kosti, kosa, mišići, sve to ovisi o optimalnom unosu vitamina D, a možda je najistaknutije njegovo protuupalno djelovanje. Također, ako ne osiguramo optimalan unos vitamina D, usporavamo proces apsorpcije kalcija te potičemo njegovo izlučivanje iz kostiju natrag u krvotok.  

 

Još uvijek postoje prehrambene namirnice koje obiluju vitaminom D te dodaci prehrani. Nalazi se u ribi poput skuše i srdele, ribljem ulju, jajima. No tim putem ga se unosi premalo. Postoje i proizvodi obogaćeni vitaminom D koji su najpouzdaniji njegov prehrambeni izvor. To su razne žitarice obogaćene vitaminom D, gljive koje se preporučuje prije pripreme izložiti desetak minuta sunčevoj svjetlosti, riža i kakao. 

Vitamin D u vježbanju može utjecati na snagu i izdržljivost. Istraživanje iz 2010.  utvrdilo je da više od 70% sudionika istraživanja u dobi od 20 do 29 godina ima nedostatak ovog vitamina. Kod sportaša njegov nedostatak uzrokuje mišićnu slabost i atrofiju te nemogućnost postizanja željene mišićne mase. 

Za izdržljivost i snagu bitno je zdravlje srca, a nedostatak ovog vitamina utječe na rizike nastanka kardiovaskularnih bolesti, povišenje krvnog tlaka, bolesti srca, iznenadni srčani udar i zatajenje srca. Njegov nedostatak može dovesti i do oštećenja živaca, oštećenja oka, gubitka vida te zatajenja bubrega. 

Vitamin D dokazano poboljšava sintezu mišićnih proteina, povećava masu i snagu mišića, ali također snažno utječe na sagorijevanje tjelesnih masti. To je važna činjenica osobito stoga što je dokazano da kod pretilih osoba vitamin D postaje manje iskoristiv. Učinkovit je i pri održavanju tjelesne mase, a njegov optimalan unos onemogućuje pretvorbu kalorija u masnoću. 

U svakom slučaju, boravak na otvorenom, tjelovježba i pravilna prehrana, još jednom dokazuju da su pravi put do zdravlja i izgradnje mišića. 

Za mišićni rast, čvrstoću kostiju, izdržljivost i snagu, smanjenje masti u organizmu te zdravlje potrebno je sunčevoj svjetlosti izlagati što veću površinu kože dva do tri puta tjedno po 10 do 15 minuta. Osim toga, preporuka je konzumirati hranu obogaćenu vitaminom D ili uzimanje dodataka prehrani. No svakako je potrebno osigurati njegovu optimalnu razinu u organizmu. 

Autor: Helena Milardović

WEB SHOP

Vrhunski i kvalitetni danski Bodylab dodaci prehrani; proteinella, bodylab, bodylab whey 100, bodylab bcaa, bodylab kreatin, bodylab zero topping, kikiriki čokolada crunch, bodylab kazein, bodylab bodymin, bodylab omega 3, vitamini

Izdvojeni proizvodi

Alkal prah

Alkal prah

375 kn

Kupujte s povjerenjem

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija