Zdravlje

Pretjeranim vježbanjem i prehranom u nezdravu krajnost - bigoreksija

Pretjeranim vježbanjem i prehranom u nezdravu krajnost - bigoreksija

29 studeni 2018

U novije vrijeme sve je raširenija pojavnost tzv. bigoreksije. Radi se o poremećaju koji uključuje psihičku opterećenost pojedinca vlastitom mišićnom masom. Obično nastaje iz benigne želje pojedinca da izgleda bolje. 

Bigoreksija najčešće zahvaća muškarce, a ponajviše dizače utega. Valja načiniti distinkciju između sportaša koji brinu o svojem tijelu i dobro se osjećaju kad povećavaju mišićnu masu i onih koji su time opsjednuti. Ta zaokupljenost rastom mišića, sati razmišljanja o njihovoj izgradnji, podređivanje prehrane u najrestriktivnijem smislu, neprestano uspoređivanje s drugima i provjeravanje vlastita izgleda vrlo često završavaju uzimanjem steroida. I tu završava svaka briga o tijelu i zdravlju, sportaši postaju emocionalno i psihički nestabilni, udaljavaju se od okruženja koje ne podupire njihov stil života i zapravo sate provode u teretani ili pred ogledalom. 

Iz navedenoga je vidljivo da je bigoreksija tek jedan od poremećaja prehrane i načina života, a ima puno poveznica s anoreksijom, bulimijom i ortoreksijom. Ukratko, radi se o iskrivljenoj slici o vlastitom tijelu. 

Možda ponajviše uz pomoć medija ljudi sve više odlaze u ekstremne načine prehrane, vježbanja i življenja. Teško je povući liniju između brige o tijelu i zdravlju i onog trenutka kada to pređe u pretjerivanje. 

Osobe koje jednom uđu u svijet „zdravog života“, kad-tad će se uhvatiti u pretjerivanju. Svatko od nas je to osjetio, stao i zapitao se je li ta još jedna namirnica toliko nepoželjna, jesu li ta tri kilograma viška toliko neprihvatljiva ili smo već toliko fit da nas okolina ne razumije kad govorimo da ćemo intenzivirati vježbe sa željom postizanja nekog određenog cilja. Ciljevi su dobri, oni su motivatori i pokretači. Oni doprinose organiziranosti i potiču dosljednost. Kada je onda vrijeme za reći: „Stop“?

Poznavanje principa zdrave prehrane je veliko bogatstvo. To možemo reći bez oklijevanja jer smo okruženi potpuno pogrešnim savjetima te nam je dostupno obilje nekvalitetnih namirnica. No princip zdrave prehrane nije i ne bi smio biti toliko isključiv, a osobito ne bi smio svoditi prehranu pojedinca na premali broj namirnica. Obasuti smo informacijama o ljekovitosti i zdravim svojstvima tzv. „super hrane“. Njezine dobrobiti jesu nepobitne. Ali valja paziti da nam one ne zamijenjenu veće skupine namirnica. One moraju biti tek nadopuna već pomno isplaniranoj i uravnoteženoj prehrani. 

Vježbanje je svakako put ka dobrom zdravlju. Ali i s vježbanjem je isto kao i s prehranom. Previše „dobroga“ na kraju može imati negativne posljedice. Svatko ima svoj ideal ljepote pa i zdravlja. Nekome je to pristojan izgled i fizička funkcionalnost. Drugoj osobi je to planiranje obroka i biranje namirnica te lijepo oblikovano tijelo. Dok je nekome to zdrava prehrana bazirana na proteinima i isklesano tijelo. Ništa od toga nije pogrešno. Pa što onda čini razliku i kada možemo govoriti o poremećaju prehrane i pretjeranoj tjelesnoj aktivnosti? 

Mnogi bi se složili da se preokupiranost vježbanjem „vidi“, odnosno da ju se može prepoznati golim okom. Kada pred nama stoji osoba na kojoj vidimo definiran svaki mišić a da se pritom osoba ne napreže, jednostavan je znak da je osoba pretjerala s vježbanjem. 

No kako možemo znati zbog čega je ta osoba toliko radila na tonusu mišića, koji su njezini ciljevi i načini? Možda se jednostavno radi o osobi koja je dovoljno organizirana da stiže u teretanu više puta tjedno, pravilno se hrani i uživa u sportu. Pritom ima genetsku predispoziciju brzo i relativno „lako“ izgraditi mišiće. Ako u našim očima izgleda premišićavo, to nikako ne može značiti da samim time pati od bigoreksije. 

Bigoreksija ima važan psihološki element. I takva osoba bez obzira kako izgledala ima problem koji je prestao imati objektivno uporište. To više nije višak kilograma, nije forma koju postiže radi natjecanja. Osoba s bigoreksijom je svoj fokus prebacila s prehrane i vježbanja u službi zdravlja na subjektivnu potrebu za više mišića. 

 

 

Danas su joj podložne stotine tisuća uglavnom pripadnika muškog spola, a njezine posljedice uključuju postepenu izolaciju od okoline zbog stalnog boravka u teretani. Ljudi zahvaćeni bigoreksijom su skloni nastaviti s treninzima usprkos teškim ozljedama od kojih pate, poput prijeloma ili bolesti ili jakih mišićnih bolova. S vremenom se mogu dovesti čak i do gubitka radnog mjesta i gubljenja bliskih odnosa zbog fiksiranosti na treniranje. 

Drugi važan psihološki element je da unatoč neprestanom boravku u teretani i izgradnji mišića, takve osobe u konačnici nisu zadovoljne svojim tijelom. One neće pokazivati sve svoje mišiće, dapače, izbjegavat će situacije u kojima bi bili u prisiljeni pokazati tijelo, poput odlaska na plažu. 

Drugi naziv za bigoreksiju je reverzna anoreksija ili muskularna dismorfija. Spada u jedan od opsesivno kompulzivnih poremećaja i tzv. prisilne neuroze. Bigoreksičari smatraju da njihovo tijelo nikada nije dovoljno izgrađeno i smatraju da im je zaista potrebno više boravka u teretani. 

Bigoreksija ne zaobilazi ni žene, no radi se o puno manjem broju žena u odnosu na muškarce. Prosječan sportaš u teretani provodi od 40 minuta do sat vremena dnevno. Kod bigoreksičara se radi o vremenu treniranja te nakon toga višesatnom razmišljanju o svom tijelu i mišićima koji nisu dovoljno izgrađeni. 

Takve osobe imaju usiljenu potrebnu neprestano provjeravati svoj izgled u ogledalu. Tijekom dana provjere svoj izgled preko deset puta, uvijek iznova nalazeći nesavršenosti. Njihov društveni život počinje patiti jer im boravak u teretani odnosi previše vremena, a nisu ni skloni odstupati od termina koje inače koriste za teretanu. Postaju potpuno nefleksibilni što onemogućuje dogovaranje sastanaka s prijateljima, obitelji pa čak i poslovnih sastanaka. 

Osim toga, skloni su vrlo restriktivnim dijetama. Bigoreksičar će unositi minimalnu količinu točno određenih namirnica za koje smatra da pogoduju rastu mišića. S obzirom na to da na društvenim okupljanjima ili poslovnim sastancima koji uključuju obroke, osoba s bigoreksijom ne može kontrolirati što je točno posluženo u hrani koju treba konzumirati, bez razmišljanja će izbjegavati takve vrste okupljanja. Čak i po cijenu otkaza ili prekida odnosa s prijateljima i obitelji. Bigoreksičari svojim najvećim neprijateljem smatraju povišen postotak tjelesne masti. Također, bigoreksičari su skloni razviti i bulimiju. 

Njihov modus operandi postaje teretana, restriktivna prehrana i neprestano uspoređivanje s drugima. U takvim slučajevima, uvijek će na sebi uočiti nedostatke i smatrat će se inferiornijima čak i osobama koje su manje u formi od njih samih. 

Sljedeći korak je obično uzimanje steroida. Tu dolazi do neželjenih nuspojava poput agresivnosti, impotencije, gubitka kose, dermatoloških problema, srčanog i moždanog udara.  

Takva iskrivljena slika o sebi dovodi i do depresije i narušava cjelokupnu kvalitetu življenja. Prema nekim istraživanjima, od bigoreksije pati svaki deseti muškarac u teretani. Taj broj je zabrinjavajuć, osobito s obzirom na trend sve većeg broja članova u sve većem broju teretana. 

Istraživanja provedena unatrag tri godine ukazuju na donekle uravnoteženu prehranu kod bigoreksičara, osim u pogledu proteina. U većini su skloni uzimati proteine u prekomjernim količinama, mimo svih sportskih i zdravstvenih preporuka. 

Rad na sebi, u bilo kojem smislu, svakako je preporučiv. No važno je ostati u granicama i ne pretjerivati. Sve što činimo treba biti u službi našega zdravlja. Krajnosti nikada nisu dobre i često prerastaju u ozbiljne i potencijalno opasne situacije nastale iz pozitivnih namjera.

Autor: Helena Milardović

WEB SHOP

Vrhunski i kvalitetni danski Bodylab dodaci prehrani; proteinella, bodylab, bodylab whey 100, bodylab bcaa, bodylab kreatin, bodylab zero topping, kikiriki čokolada crunch, bodylab kazein, bodylab bodymin, bodylab omega 3, vitamini

Izdvojeni proizvodi

Alkal prah

Alkal prah

375 kn

Kupujte s povjerenjem

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija