Trening

Kombinacijom vježbi do ciljanih rezultata

Kombinacijom vježbi do ciljanih rezultata

26 studeni 2018

Pojam „plastičnosti“ obično vežemo za mozak. Neuroplastičnost je mnogo puta spominjano svojstvo mozga koje označava njegovu sposobnost da se „obnovi“ odnosno da drugi dijelovi mozga preuzmu funkciju izgubljenu uslijed povrede ili bolesti. 

Zanimljivo je da „plastičnost“ postoji i kod mišića, što je izvrsna stvar za sportaše. Radi se o znanstvenom i medicinskom konceptu koji mijenja dosadašnju sliku o kondiciji i zdravlju. 

Napretkom tehnologije i laboratorijska oprema je sve preciznija pa dolazi do otkrića da umjesto donedavno poznatih triju vrsta mišićnih vlakana, ljudsko tijelo zapravo ima šest vrsta mišićnih vlakana. To se ujedno kosi s dosadašnjim spoznajama kako se sportaši rađaju s predispozicijama, između ostaloga, smještenim i u mišićnim vlaknima. Točnije – u pojedinoj vrsti mišićnog vlakna. Kako su bila poznata spora, brza i superbrza vlakna smatralo se, primjerice, da je dugoprugaš rođen s većom količinom sporih vlakana. Takve urođene predispozicije pokazale su se netočnima. A kada bi stanje i bilo takvo, na njega bi se moglo utjecati.

MHC ili teški miozinski lanci ukazuju na postojanje šest tipova mišićnih vlakana. Miozin je sastavni dio mišićnog vlakna koji sudjeluje u procesu skupljanja ili grčenja mišićnog vlakna. 

Spora vlakna satkana su iz više mitohondrija koji stvaraju energiju, odnosno pretvaraju masnoće u energiju. S druge strane, brza vlakna koriste glikogen i brže se umaraju. Hibridna vlakna koja predstavljaju spoj brzih i sporih vlakana treningom se pretvaraju u brza vlakna. Zato se treningom već kroz nekoliko tjedana može osjetiti napredak u osjećaju snage i izdržljivosti, odnosno podizanja kondicije. 

Vježbe izdržljivosti potiču hibridna vlakna da se pretvaraju u teške miozinske lance. Iz ovog se da zaključiti da vježbač upravlja procesom pretvorbe hibridnih vlakana u brze ili spore, ovisno o tipu vježbi koje prakticira. 

Prestankom treniranja i brza i spora vlakna pretvaraju se u hibridna te je ponovno na vježbaču da ih određenim tipom vježbi potakne da se transformiraju u brza ili spora vlakna. 

Nova istraživanja potvrđuju da je kod bodybuildera uočeno da se kod njih ne radi o većim mišićnim vlaknima, već da ih količinski imaju više. Vježbe snage izgrađuju ne samo postojeća vlakna, nego i stvaraju potpuno nova. 

 

 

Istraživanje na jednojajčanim blizancima koji prakticiraju različite načine vježbanja omogućilo je uvid u izmjene postojećih mišićnih vlakana u do tada nepostojeće jednostavnom izmjenom vježbanja. Kod blizanca koji je zbog ozljede prestao vježbati uočeno je pretvaranje mišićnih vlakana u hibridne i to čak kod 25% vlakana. Iz toga proizlazi svijest o plastičnosti mišića, odnosno njihovoj sposobnosti prilagodbe i pretvaranja mišićnih vlakana u potpuno drugu skupinu vlakana. 

To bi značilo da bi ispitivanjem mišićnog tkiva kod pojedinog sportaša medicina mogla doći do spoznaja o kojoj se kombinaciji i zastupljenosti kojih vrsta mišićnih vlakana radi. Tome bi se prilagodio način vježbanja što bi omogućilo postizanje vrhunskih rezultata na puno jednostavniji i personaliziraniji način. 

Prije nego što medicina toliko uznapreduje, vježbač sam može procijeniti po povratku u teretanu nakon dužeg izbivanja dobiva li prije na snazi ili na brzini. 

Osim toga, tim istraživanjima je dokazana jednostavna maksima – snažniji ljudi žive dulje. Naravno, kao važan parametar u duljini i kvaliteti života svakako je i kondicija. Optimalnim vježbanjem i kombinacijom aerobnih vježbi, vježbi izdržljivosti i vježbi snage izravno utječemo na svoje zdravlje pa tako i na duljinu života. 

Tjelesna aktivnost općenito ključna je za održavanje zdravlja. Pogreška proizlazi samo iz načina vježbanja. Naime, mnogi vježbači su fokusirani ili na vježbe snage ili na vježbe izdržljivosti. Ne kombiniraju aerobno vježbanje s opterećenjima i iako postižu određene ciljeve, za opće stanje i zdravlje to nije najispravniji put. Vježbe snage bi trebale biti temelj izdržljivosti i osiguravati lakše i dulje kretanje. 

Vježbe s opterećenjem, vježbe s dugim naporom te vježbe brzine idealna su kombinacija. 

Općenito je pravilo raznovrsnost – raznovrsnost u prehrani, raznovrsnost u vježbanju. Spoznajama o mogućnosti stvaranja novih mišićnih vlakana te utjecaju vježbanja na snagu i zdravlje došlo se do zaključka da je potrebno prilagoditi način vježbanja i životni stil. 

Kretanje je potrebno za održavanje funkcionalnosti cjelokupnog organizma, a redovita vježba i izmjena vrsta vježbanja pravi je put za ostvarenje rezultata i postizanja izdržljivosti, snage i kondicije. Dizanje utega treba kombinirati i s drugim skupinama vježbi koje podižu frekvenciju srca, a potrebno je raditi i vježbe koje uključuju stalni napor te traže snagu i izdržljivost. Prakticiranjem samo jedne vrste vježbi zanemarujemo učinak vježbanja na cijelo tijelo i ne koristimo sve benefite koje nam različito kretanje i vježbanje pružaju.

Autor: Helena Milardović

WEB SHOP

Vrhunski i kvalitetni danski Bodylab dodaci prehrani; proteinella, bodylab, bodylab whey 100, bodylab bcaa, bodylab kreatin, bodylab zero topping, kikiriki čokolada crunch, bodylab kazein, bodylab bodymin, bodylab omega 3, vitamini

Izdvojeni proizvodi

Kupujte s povjerenjem

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija