Mršavljenje

Osnovna pravila mršavljenja

Osnovna pravila mršavljenja

04 travanj 2018

Na stranu trendovi i kult mršavosti. Mršavost sama po sebi nikome ne bi trebala biti ciljem. Zdravo tijelo pa i lijepo oblikovano, ono je do čega bi vježbanjem i prehranom trebali željeti doći. Biti u formi i kondiciji, automatski znači osjećati se lakše, raspoloženije, okretnije. U tom smislu mršavljenje, ali u prvom redu dovođenje životnih navika u red, ima smisla i možemo ga postaviti za svoj dugoročni cilj.

Pretjerana mršavost može biti čežnja pojedinaca, a svakako je potpomognuta naslovnicama visokotiražnih časopisa. Pretjerana mršavost je „u modi“, mogli bismo reći. No, ovdje je riječ o nečemu drugom što se neprestano nalazi pred nama i nameće se kao rješenje. Vježbanje. Ono je izvrstan instrument za ostvarivanje idealne tjelesne težine, gubitak masnih naslaga i oblikovanje tijela.

 

 

 

Ako smo do sada već toliko pretjerali s nezdravim navikama, lošom i neredovitom prehranom te izostankom tjelesne aktivnosti, tijelo nam je vjerojatno odgovorilo istom mjerom. Skupilo je masnoću, najčešće oko abdomena, mišići su izgubili tonus pa čak je možda već došlo do nepravilnog držanja tijela. Debljina i pretilost nikome nisu cilj, no godine opuštenosti obično rezultiraju upravo njima.

Osim toga, današnji način života, dugotrajno sjedenje za kompjuterom i u uredu te nekretanje, uz preobilne i nekvalitetne obroke, neminovno dovode do gomilanja kilograma.

No, ma kako se loše odnosili prema svom tijelu, ono nam uvijek daje još jednu priliku. Uvijek iznova možemo pristupiti njegovu oblikovanju s ciljem da ga vratimo u željeno stanje.

Bezbroj je izgovora koji nas u tome mogu pokušati spriječiti. Prezauzeti smo, ne stignemo, puno radimo, imamo obitelj, padamo pod teretom obaveza. Ali, kao što je rečeno, to su samo izgovori.

 

 

Do nedavno je bilo uvriježeno mišljenje da je model, primjerice, dobrog roditelja osoba koja je požrtvovna preko svake mjere i sve podčinjava svojoj djeci i obitelji. Istina je da nas ustupci koje činimo i briga koju poklanjamo bližnjima čine boljim ljudima, roditeljima, prijateljima.
Zaista, prošlo je vrijeme bespotrebnog žrtvovanja i društvo je shvatilo da se pojedinac prvo mora pobrinuti za samoga sebe kako bi se mogao pobrinuti za drugoga. Odgoj i okolina mogu to proglasiti sebičnim, no je li uistinu tako?

Jednostavno to možemo ilustrirati primjerom kvara putničkog zrakoplova. Tko je ijednom letio zrakoplovom ili gledao film s tom tematikom, zapazio je da je prva preporuka masku s kisikom staviti sebi, a potom pomoći drugima. Iz želje da budemo dobri ljudi ili čak bolji nego što to uistinu jesmo, većina nas takav postupak označi sebičnim. Radi li se ovdje o sebičnosti ili je vrijeme za mijenjanje obrazaca ponašanja?

U redu, zamislimo da smo maksimalno požrtvovni, da druge bez razmišljanja stavljamo ispred sebe. U zrakoplovu smo na 10.000 metara i zrakoplov se počinje rušiti. Pilot se obraća putnicima, a osoblje zrakoplova već asistira svakome u potrebi. Kao u uobičajenoj sceni u filmu, iz pretinaca iznad glava putnika ispadaju maske s kisikom. Zamislite sebe kako masku uz sve turbulencije i polunesvjesticu uslijed manjka kisika prvo pokušavate staviti svom djetetu. Ako ste i uspjeli, tu film za vas završava, iako je tek počeo. Izgubili ste bitku. Oni među nama koje smo spomenuli, a koji će žrtvovati sebe radi drugih – jer svi bismo ponekad željeli biti heroji, reći će da se isplatilo. Ali što ako se zrakoplov nije srušio i udario o nekakav nepoznati planinski masiv, već su se turbulencije primirile, a kvar uklonio? Ostavili ste to svoje dijete na brigu nekome drugome, umjesto da ste postupili kontrolirano. Herojem se može biti i na manje izravne načine. Nije pogrešno masku s kisikom prvo staviti sebi, a kada ste sebe osigurali, priskrbili ste si mogućnost i vrijeme da pomognete ne jednoj osobi, nego mnogima oko sebe.

Potrebno je biti vrlo razuman i u tako ekstremnim situacijama, ali i u svakodnevnom životu. Valja shvatiti da činjenje dobrog sebi ne ide na štetu drugima. Pobrinuti se za sebe upravo da bismo se mogli pobrinuti za druge, najviše je što možemo učiniti za njih.

Bez obzira na manjak vremena, uz dobru organizaciju, puno je toga što možemo učiniti za sebe i za ostanak u formi. A forma je preduvjet za zdravlje i dug život bez bolesti.
Rigorozne dijete često su restriktivne u odnosu na nutrijente koji su nam potrebni. S obzirom da je hrana osnovno gorivo koje unosimo u organizam, nije li upravo čudno da joj posvećujemo toliko malo pažnje? Nije li u krajnju ruku neobično da jedemo onako kako su jele naše bake pritom ne uzimajući u obzir da su prije 50 godina polja izgledala bitno drukčije, da se jelo sezonsko i lokalno? Hrana kao gotovo jedino sredstvo kojim unosimo potrebnu energiju potpuno je izostavljena iz naših promišljanja. Grabimo s polica ono što su za nas lijepo umotali, pritom ne razmišljajući što će zaista ta namirnica učiniti našem organizmu i zašto je jedemo. Što ćemo njome unijeti, hoćemo li organizam nahraniti potrebnim nutrijentima ili nam je cilj tek osjećaj sitosti?

 

 

Ako uzmemo u obzir da se hrana dijeli tek u nekoliko osnovnih skupina - žitarice, mahunarke, zeleno lisnato povrće, mesne, mliječne namirnice…, vrlo brzo možemo shvatiti da nije o hrani potrebno odjednom naučiti sve, već je potrebno biti upućen koje blagodati pruža pojedina skupina namirnica i zašto je unosimo u organizam.
Primjerice, glede mršavljenja, dobro je poznavati namirnice koje brže pridonose osjećaju sitosti, a time utječu na topljenje masnog tkiva i stvaranju mišićne mase. Gladovanje nikako nije rješenje jer time usporavamo metabolizam i činimo ga manje učinkovitim.

Na mršavljenje uvelike utječu pojedini zdravstveni problemi poput dijabetesa, nepravilnog rada štitnjače i slično, no to ne znači da se rezultati ne mogu postići. Usporen metabolizam zahtijevat će više truda i prilagodbu, ali se zacrtani ciljevi mogu ostvariti.

Postojeće studije govore o optimalnoj razini topljenja masnog tkiva koji će utjecati na održavanje mišićne mase. To se postiže potrošnjom 0,7% tjelesne težine tjedno kako se uz gubitak masti ne bi gubilo mišićno tkivo nego bi se ono očuvalo i dobivalo novo. Iz toga proizlazi jednadžba koja kaže da ćemo željeno postići ako tjelesnu težinu u kilogramima pomnožimo s 0,7 i dodamo 3 grama proteina po kilogramu tjelesne težine uz, naravno uz optimalan trening snage koji uključuje visoki intenzitet, kratke odmore i velike težine. Takav trening aktivira hormon rasta i testosteron koji podržavaju nastajanje mišićnog tkiva i topljenje masnih tkiva.

.Od posebne je važnosti raditi na velikim mišićnim skupinama. To ne znači svaki dan provoditi vrijeme u teretani, već u proces mršavljenja treba neizostavno uključiti odmor i kvalitetan san. Trening tri do četiri puta tjedno bit će više nego dovoljan da nepovratno pokrenemo proces mršavljenja.
U vrijeme procesa mršavljenja dobro je uzimati multivitaminske pripravke i omega-3 masne kiseline. Prije treninga može se uzimati kreatin i kofein koji, osim na povećanje mišićne mase, izravno utječu na fokus tijekom treninga.

Ako se redovitom prehranom ne unosi dovoljno bjelančevina, dobro je posegnuti za whey proteinom.
Dakle, rezime bi bio: bitno je trošiti više kalorija nego što ih unosimo. Izbacite iz prehrane grickalice i brzu hranu. Unosite kvalitetne proteine jer ćete dostatnim unosom smanjiti prejedanje, a osim toga, probavljanje proteina troši više energije te će uz optimalan trening izravno utjecati na stvaranje mišićne mase.
Pogrešno je izbaciti sve masnoće. Zdrave masnoće su poželjne i neophodne za funkcionalnost organizma. Nepoželjne masnoće nataložene u tijelu treba gledati kao skladište energije koje možemo upotrijebiti u procesu mršavljenja i stvaranja mišićne mase.

 

 

Također, potrebno je unositi dovoljno vode. Izbacite zaslađene napitke i alkohol. Voda je najbolje što svom tijelu možete pružiti, a ako imate potrebu za slatkim, nagradite se domaćim cijeđenim sokom ili smoothiejem. Tako ne samo da ćete rehidrirati organizam, već ćete ga osvježiti potrebnim vitaminima.
I ne zaboravite na san. Premalo spavanja utječe na povišene razine kortizola koji za posljedicu ima pojačanu pohranu masnoća. Također, ne treba zaboraviti da se metabolički procesi nastavljaju odvijati i dok spavamo. Tako je hormon rasta aktivan i tijekom sna. To znači da spavanjem ne opstruiramo mršavljenje, već dapače, dopuštamo organizmu da obavlja sve potrebne procese koji će mršavljenju i zdravlju doprinijeti.

Autor: Anamarija Helena Milardović

WEB SHOP

Vrhunski i kvalitetni danski Bodylab dodaci prehrani; proteinella, bodylab, bodylab whey 100, bodylab bcaa, bodylab kreatin, bodylab zero topping, kikiriki čokolada crunch, bodylab kazein, bodylab bodymin, bodylab omega 3, vitamini

Izdvojeni proizvodi

Bodylab CLA

Bodylab CLA

140 kn

Kupujte s povjerenjem

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija