Mršavljenje

Kod bezuspješnog mršavljenja nisu uvijek u pitanju izgovori

Kod bezuspješnog mršavljenja nisu uvijek u pitanju izgovori

20 srpanj 2018

Potreba za mršavljenjem često je inicirana površnim razlozima. Psihološki efekt koji se javlja kod organiziranja prehrane i tjelovježbe vrlo je važan, a kod pretilih osoba često i izostaje. Nemaju potrebnu motivaciju, ne znaju se organizirati te ne traže pomoć.

Pojedinci se ne usude ni zalaziti u planiranje mršavljenja jer to smatraju neostvarivim, najčešće zato što su već nanizali neuspjehe.

Često od osoba koje se bore s kilogramima čujemo izjave da se na njih kilogrami lijepe, da im se primi sve što pojedu, da osjećaju neutaživu glad i slično.

Mi koji se smatramo discipliniranima na ovo ćemo okrenuti očima ili sleći ramenima, ali nećemo imati razumijevanja.

Trud koji pojedini od nas ulažu u svoju formu je prevelik da bismo ovakve izjave smatrali ičim drugim doli praznim izgovorima.

Druga psihološka barijera je strah od gladi. Pojedinim osobama ako samo natuknete da promijene ishranu, trenutno osjete glad. Ma koliko se nekome tko se smatra čvršćim u svojim odlukama i stavovima ovo činilo smiješnim pa i odbojnim, ipak postoje činjenice koje staju u obranu pretilih ljudi koji se često i godinama bezuspješno bore s kilogramima.

Osim što su skloni psihološki podbaciti u namjeri i provedbi plana mršavljenja, postoje i fiziološke znanstveno dokazane činjenice koje idu u prilog navedenim „izgovorima“.

Na kraju ispada da se ne radi kod svih o izgovorima, već da imaju utvrđene dokaze o tome što ih sprečava u mršavljenju.

 

 

Veliki utjecaj na naš organizam pa čak i ključnu ulogu imaju hormoni. Jedan od njih je i grelin, hormon koji uzrokuje osjećaj gladi. On nastaje u želucu te se krvotokom rasprostranjuje po organizmu, a mozgu šalje signal da je organizam gladan.

Posebno je aktivan pri izgladnjivanju, dugotrajnim restriktivnim dijetama te želudac koji prepozna premali unos hranjivih tvari počinje otpuštati velike količine grelina. Mozak nakon što primi signal iz želuca, putem hipotalamusa stvara psihološki doživljaj gladi. Što je tijelo gladnije, to je vjerojatnija posljedica unošenje prekomjerne količine hranjivih tvari kako bi se suzbio osjećaj gladi.

Pretragama se došlo do zaključka da su osobe na dijeti gotovo konstantno imale visoku razinu grelina, a osobito u vrijeme obroka, a vrijednosti se naglo spuštaju nakon hranjenja. Ove vrijednosti grelina te intenzitet osjećaja gladi kod osoba na dijeti pri svojim najnižim vrijednostima doseže najviše vrijednosti osoba koje nisu provodile dijetu. Dakle, radi se o izuzetno jakom osjećaju gladi.

Grelin potiče mozak da stvori osjećaj da mora dobiti hranu što hitnije, a često i u što većim količinama.

No, tu je i leptin koji ima suprotan učinak, odnosno radi se o hormonu koji potiskuje glad ili šalje signal da smo unijeli dovoljno hrane.

Dakle, rješenje je u balansu ovih dvaju hormona. No, za vrijeme dijeta koje najčešće predstavljaju gladovanje, utvrđeno je da i leptin pada na vrlo niske vrijednosti.

Tako ispada da osobe na dijeti imaju dva, uvjetno rečeno, neprijatelja. Čak i hormon koji bi trebao biti suradljiv i spasonosan, radi protiv mršavljenja. S jedne strane rastom razine grelina raste i osjećaj gladi, a s druge strane smanjene razine leptina ne uzrokuju osjećaj sitosti.

Istraživanja pokazuju da niska kalorijska prehrana utječe na razinu ovih dvaju hormona.

Istraživanje provedeno 2012. godine na 78 pretilih žena u dobi od 36 do 43 godine dokazuje utjecaj grelina i leptina na gubitak masti. Mjerenja su izvršena prije uvođenja dijetnog režima, neposredno nakon dijete te još dvanaest tjedana kasnije. Pokazalo se da postoji veliki utjecaj na gubitak tjelesnih masti ovisno o tome kolike vrijednosti leptina i grelina su pretile žene prirođeno imale u organizmu.

Ovo je vrlo značajno pri liječenju pretilosti i držanja dijeta kod pojedinaca.

 

 

Uvijek treba imati na umu da ćemo smanjenjem kalorijskog unosa vjerojatno izazvati veću glad. Naše tijelo je naviklo na ogromne količine kalorija i pobunit će se kada mu ih uskratimo. Još važnije, izazvat ćemo psihološki otpor baziran na strahu od gladi. No taj strah od gladi je uvelike strah od promjene i ispuštanja uzdi iz svojih ruku. Strah od nečega novoga prirođena je ljudima i potrebno je da svaka osoba koja se odluči na nisku kalorijsku prehranu prvenstveno sama ili uz pomoć stručnjaka osmisli čime će zamijeniti prazne kalorije, što će unositi umjesto namirnica koje izbacuje i najvažnije od svega, treba odlučiti da će s takvom prehranom nastaviti i nakon gubitka kilograma.

To ne znači gladovanje, to znači prilagodbu prehrane do optimalnih vrijednosti. Zdrava prehrana nikada nije gladovanja, dapače najčešće se radi o više obroka, ali sa zdravim namirnicama. Zdrave namirnice nisu nikakve bezukusne namirnice na koje se nismo i ne možemo naviknuti. Nabavka i priprema hrane moraju biti u skladu s onim što naš organizam smatra korisnim i potrebnim, a ne puko trpanje kolica u supermarketu i kuhanje sa svim onim što našem organizmu ne treba.

No, najvažnije od svega je uz prilagodbu prehrane uvesti i tjelesnu aktivnost. Bez tjelesne aktivnosti, razni restriktivni režimi prehrane će imati vrlo malo učinka. Naravno da je potrebno izbaciti ogromne količine nepotrebnih kalorija, ali još važnije pravilo je trošiti više kalorija nego što ih unosima. Trošenjem te razlike ili viška kalorija nećemo samo doprinijeti smanjenju tjelesne težine, već ćemo postići i efekt učvršćivanja tijela, kao i postizanje kondicije.

Kada se vratimo u formu, najgora stvar koju možemo učiniti je vratiti se na stari način prehrane. Mnogi to čine jer smatraju da su se riješili problema i da će samo malo pripaziti konzumirajući sve one namirnice koje su ih prvotno i dovele do pretilosti.

Dakle, najveća vrijednost leži u odluci za promjenom. Promjena ne može biti trenutna i još važnije, ne može biti bezbolna. No muka i trud koje uložimo višestruko će se vratiti kroz rezultate u obliku vitkosti, snage, energije, zdravlja i zadovoljstva postignutim.

Odluka je ključan faktor u mršavljenju i možemo imati cijeli tim trenera i nutricionista oko sebe, no ako sami ne odlučimo da sada pokrećemo promjenu i da ćemo ostati ustrajni, nitko nam drugi ne može pomoći.

Do prenajedanja će uvijek doći ako smatramo da sami sebi nešto uskraćujemo. To su redom stvari koje nam i nisu potrebne, ali smo na njih navikli i bojimo ih se odreći.

Hranu treba gledati kao energiju koja nas pokreće i održava zdravima. Ona je gorivo koje nam omogućuje funkcioniranje. Pa ako zamislimo da točimo gorivo u automobil i puštamo da se prelijeva iz rezervoara, lako si možemo predočiti nepotrebnost viška kalorija koje unosimo u organizam. Kod automobila višak goriva neće izazvati ništa osim gubitak uzalud rasutih sredstava. No, naš organizam će se potruditi taj višak negdje uskladištiti.

Pritom treba imati na umu da naš organizam, iako je vrlo fini mehanizam, ipak nije stroj i od njega ne možemo očekivati da funkcionira ako s njime ne postupamo onako kako to zaslužuje. Trebamo mu priuštiti namirnice koje ga uistinu hrane, a ne ga tek natrpavati bilo čime sve dok ne osjetimo sitost. Također, da bi optimalno funkcionirao, organizmu moramo priuštiti kretanje i sagorijevanje kalorija.

Stoga, iako je neupitno postojanje hormona koji utječu na mršavljenje te osjećaj gladi i sitosti, sve je u našim rukama. Nekome će mršavljenje teže polaziti za rukom, ali će nagrada utoliko biti veća jednom kada se postignu željeni rezultati

Autor: Helena Milardović

WEB SHOP

Vrhunski i kvalitetni danski Bodylab dodaci prehrani; proteinella, bodylab, bodylab whey 100, bodylab bcaa, bodylab kreatin, bodylab zero topping, kikiriki čokolada crunch, bodylab kazein, bodylab bodymin, bodylab omega 3, vitamini

Izdvojeni proizvodi

Bodylab CLA

Bodylab CLA

140 kn

Kupujte s povjerenjem

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija